28. marta 2017. godine, održan je u Lepenskom Viru skup ljudi, koji su pre pedesetak godina na različite načine učestvovali u otkriću i dokumentovanju ovog izuzetnog arheološkog lokaliteta. Inicijativu za okupljanje je dao Hristivoje Pavlović, arhitekta i zaljubljenik u Lepenski Vir, a povod je taj što se ove godine navršava 50 godina od kada je Prof Dr Dragoslav Srejović obavestio  javnost o svom otkriću. Hristivojev predlog je podržan od strane uprave Muzeja Lepenskog Vira, kao i od Turističke organizacije Srbije.

Spisak putnika:

 

  1. Hristivoje Pavlović, arhitekt
  2. Milorad Stojić, arheolog
  3. Ivanka Crnobrnja, arh
  4. Nikola Crnobrnja, arheolog
  5. Dušica Benat Savić, arheolog
  6. Dubravka Dugonja, arheolog
  7. Neša Radojčić, arheolog
  8. Srboljub-Bata Rogan, arh
  9. Tanja Rogan, arh
  10. Zoran Simić, arh
  11. Dragoljub Bojović, arheolog
  12. Milenko Bogdanović, arheolog
  13. Tanja Karavelić, vajar
  14. Ilja Slani, novinar, koji je izveštavao sa iskopavanja
  15. Boris Subašić, novinar
  16. Ranka Pavlović, novinar
  17. Laura Barna, književnik
  18. Bora Dimitrijević, arheolog,

 

Obavešteni, ali sprečeni zbog drugih obaveza ili bolesti

 

Vidojko Jović, geolog

Milka Čanak Medić, arhitekta

Predrać Ristić-Isus, arh.

Ljubinka Babović, arheolog

Saša Bačkalov, arheolog

Jovan Sivački, slikar

Jasmina Tatarac Stanković, predstavnik u UNESCO – u

 

Imali smo posebnu čast da skup otvori Prof Dr Milorad Stojić, arheolog, član Društva “Vlašići”, koji je, kao student arheologije bio u timu Prof Srejovića, na iskopavanju Lepenskog Vira.

SDC14604

Ovo i jeste bio skup starih prijatelja, koji su imali priliku da evociraju svoje uspomene sa lokaliteta, da se ispričaju i ponovo budu deo ovog veličanstvenog mesta.

SDC14590

SDC14598

SDC14557

 

Apel iz Lepenskog Vira

Prošlo je 50 godina od kako je domaća i svetska javnost zvanično obaveštena (16. avgusta 1967.) o nalazima na arheološkom lokalitetu Lepenski Vir u Đerdapskoj klisuri. Tim povodom, deo stručne ekipe arheologa i arhitekata, koji su svojevremeno učestvovali u njegovom istraživanju, kao i sadašnji istraživači, nastavljači njihovog rada, žele da upute

APEL javnosti na neophodnost podizanja sopstvene svesti o svetskom značaju ovog nalazišta iz perioda srednjeg i mlađeg kamenog doba. Istovremeno, šaljemo i poziv nadležnim institucijama za upućivanje odgovarajućeg predloga organizaciji UNESCO, radi svrstavanja Lepenskog Vira na zasluženo mesto na listi svetske baštine.

Ovo nije samo privilegija, već obaveza i dužnost države Srbije, jer isključivo ona, kao zemlja baštinik, može podneti zahtev toj međunarodnoj instituciji.